Javna ustanova Aquatika u Karlovcu prvenstveno je namijenjena djeci i mladima, učenicima, znanstvenicima, akvaristima, odnosno lokalnom stanovništvu, kako bi se razvijala svijest o iznimnoj biološkoj raznolikosti te istovremeno educiralo korisnike kako na održiv način koristiti iznimna prirodna bogatstva Hrvatske u funkciji turizma.
Akvarij se nalazi u neposrednoj blizini Foginovog kupališta na Korani, u središtu Karlovca, kojem je Kompleks akvarija su moderna, arhitektonski i krajobrazno posebno osmišljena cjelina, koja se svojom arhitekturom, posebno zelenim krovovima prirodno uklapa u okruženje rekreativne zone grada Karlovca.
Slatkovodni akvarij Karlovac je atrakcija u svakom smislu: ekološkom, obrazovnom, turističkom, znanstvenom ili jednostavno zbog svoje originalnosti i činjenice da akvarij slatkovodnih voda ne postoji nigdje u široj regiji, osim u srcu Hrvatske, okružen četirima rijekama – u Karlovcu. Kroz svoj rad osim funkcije akvarija imat će zadatak predstaviti tradicijsku kulturu, geološku prošlost i način života uz rijeke te biti na raspolaganju znanstvenom sektoru.
Nijedna europska zemlja nema tako raznolike i očuvane rijeke kao Hrvatska. Naše rijeke su ogromno, ali još uvijek nedovoljno otkriveno. Akvarijski postav u karlovačkom akvariju prati tok tipične krške rijeke, pružajući detaljan, zanimljiv, poučan i uzbudljiv pogled u čudesan slatkovodni svijet. Svaki posjetitelj na taj način može doživjeti riječni tok od izvora do ušća.
Najveća riba Aquatike je sibirska jesetra mase 15 kg. Mada nije naša vrsta, iznimno je atraktivna jer predstavlja porodicu u koju spada pet vrsta koje su izumrle u našim rijekama zbog izgradnje brane Đerdap. Takva je vrsta i moruna, koja spada među najveće ribe na svijetu – najveća je ulovljena u Sibiru, a imala je masu 3500 kg i dužinu osam metara. To je drevna vrsta, nešto kao slon među sisavcima.
Tenkovi i samohotke, haubice, protuoklopni i protuzrakoplovni topovi, srušeni zrakoplov MIG 21, oklopni transporteri… Izlošci su to zbirke oružja Domovinskog rata na crti bojišta 1991.-1995. godine u karlovačkom predgrađu Turanj. Zbirka je postavljena na poprištu najvećih borbi Hrvatske vojske kojima je obranjen Karlovac, uz magistralnu cestu Karlovac – Plitvička jezera.
Rastoke su nastale igrom prirode na utoku rijeke Slunjčice u rijeku Koranu. Priroda se poigrala modrozelenim vodama rijeke Slunjčice i rastočila ih u mnoštvo prštavih slapova i slapića od kojih su najljepši Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Po svom nastanku Rastoke su zapravo prvi uvod u Plitvička jezera.
Svojim korisnicima nudi brojne kreativne i edukativne radionice, čitanje i pripovijedanje bajki. Očekuje vas i ruta bajke, dođite i istražite Ogulin zavičaj bajke!
Stari grad Ozalj arhitektonski je građen i nadograđivan u različitim epohama, od kojih je svaka dala svoje obilježje tom vrijednom zdanju.
Početak kamene gradnje Starog grada započinje oko VI stoljeća, što nam potvrđuju mnogobrojni ostaci starih rimskih zidina. No, početak gradnje današnje gradine upućuje na XIII stoljeće. Od 1244. godine u posjedu je kralja, zatim obitelji Babonić, Frankopana, Zrinskih, Perlasa, Batthyanya i Thurn i Taxisa koji ga 1928. godine darovnicom daruju družbi „Braća hrvatskoga zmaja“ – današnjim vlasnicima.
U Stari grad se ulazi preko drvenog mosta koji je do 1821. bio pomičan. Srednji stup koji nosi most zapravo je nekadašnja kula stražarnica koja je s otvorima za strijelce služila za obranu gradskog opkopa. Stup je i arhitektonski vrlo zanimljiv jer mu je donji dio građen na osnovi trokuta dok je gornji dio četverokutan.
Prelaskom mosta ulazi se u kompleks koji se sastoji od ulazne kule (koju je sagradio 1599. godine Juraj IV Zrinski), manje kule s lijeve strane ulazne kule, glavne branič-kule tj. Babonić kule (koja je i najstariji dio kompleksa), južnog, istočnog i sjevernog krila (sva tri krila su velike zgrade na 2 kata) te Palasa Zrinskih kojeg su generacije Zrinskih izabrale za svoj dom. U XVIII stoljeću Ozalj je obnovljen i pretvoren u lijepi dvorac. R. Perlas temeljito je pregradio ruševni Stari grad, a Teodor Batthyany nadozidao je 2. kat sjevernog krila i sagradio novi barokni trakt. Nekadašnji Palas, za koji se dugo vjerovalo da je najstarije zdanje postojećeg kompleksa pretvoren je u skladište žita, pa se od tada zove „Žitnica“.